Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Protesti na trgu Taksim - prolazni sukob ili početak političkih promena u Turskoj

Komentari (21) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 19 jul 2013 14:26
Pilot
Još jedna u nizu odličnih spoljnopolitičkih analiѕa gospodina Pareѕanovića! Sve ovo ukazuje da je situacija u Turskoj mnogo složenija, nego što se u prvi mah to činilo. Problem je utoliko veći, što lako može doći do prelivanja konflikta. U svakom slučaju, videćemo...
Preporuke:
37
0
2 petak, 19 jul 2013 15:00
brm
"Turska se balansirala između hladnoratovskih polova sve do 1952. godine, kada je postala članica NATO. Tokom Hladnog rata imala je veoma važnu ulogu, i što je u vojno-teritorijalnom smislu za SAD predstavljala Kuba, to je za nekadašnji SSSR značila Turska."

i još jedna država ..nagradno pitanje za sve matorce koji misle da su zaradili da žive ko bubrezi u loju, koja?
Preporuke:
17
14
3 petak, 19 jul 2013 15:18
Marko Miljanov
Odlična analiza dr Parezanovića... autor navoi argumente i nije ostrašćen a po podacima i stilu se vidi da doktorat zaslužio ozbiljanim radom, a ne kao neki ...koji sada vode ovu zemlju u tursko regionalno carstvo
Preporuke:
43
2
4 petak, 19 jul 2013 19:42
Građanin
Ključna stvar je u činjenici da je Erdogan gurnuo prst u oko Zapadu i da će zbog toga biti svrgnut. Iako se radi o korektnom istraživanju, ne slažem se sa autorom da će Erdogan preživeti ove proteste.
Preporuke:
11
11
5 petak, 19 jul 2013 19:58
General u penziji
Ako mislite da će Erdogan popustiti, varate se! Sve je ovo možda i njegova organizacija, kako bi stvorio uslove da totalno uništi svu opoziciju i definitivno Tursku uvuče u još veću islamizaciju.
Preporuke:
11
10
6 petak, 19 jul 2013 21:36
Radojko Princip
Posle pročitanih sijaset tekstova na više svetskih jezika na ovu temu, objavljenih u prestižnim medijima, sa radošću mogu da ustvrdim da je rad gdina Parezanovića dostigao sam vrh multidisciplinarne minuciozne analize i naprosto postavio nove standarde za tumačenje uloge Turske u savremenim geostrateškim okolnostima. Čini se da je na srpsku naučnu scenu stupio još jedan vrsni znalac neoosmanskog pitanja,dostojan da stane rame uz rame sa prof. dr Darkom Tanaskovićem. Svaka čast! Sa nestrpljenjem čekamo nove tekstove ovog autora!
Preporuke:
34
0
7 petak, 19 jul 2013 23:48
pažljivi posmatrač
Pregledao sam slike.
Ipak,izostavili ste,možda najbitnije:ženu u crvenoj haljini.
Ona je simbol pasivnog otpora,nemirenja i može se reći:revolucije.
Preporuke:
10
7
8 subota, 20 jul 2013 00:37
Pingvin
Autor se sveobuhvatnim istraživanjem otisnuo od „živog peska“ dominantnog, jednodimenzionalnog tumačenja aktuelnih unutrašnjih previranja u Turskoj i analitičko-sintetičkim manevrisanjem na bezobalnoj pučini geopolitičkih virova otkrio nam dublji smisao: Obuzdavanje zemalja koje se brzo i snažno razvijaju.

U prilog tome predočio nam je nekoliko indikativnih podataka: Turska se nakon izrazito dominantne (subverzivne) uloge u sirijskoj krizi postepeno distancira od tog sukoba; Turska se nije uključila u agresiju na Libiju; Turska je od nedavno postala posmatrač u Šangajskoj organizaciji za saradnju; Turska je nedavno izmirila poslednju ratu Međunarodnom monetarnom fondu i okončala pedesetdvogodišnje dugovanje prema ovoj finansijskoj instituciji (podsetimo se, to je bila jedna od poslednjih aktivnosti i svirepo svrgnutog rumunskog predsednika Nikolaja Čaušeskua).

Sapienti sat!
Preporuke:
30
1
9 subota, 20 jul 2013 08:52
General u penziji
@Pingvin

Potpuno se slažem! Veoma je interesantna paralela između Čaušeskua i Erdogana u smislu MMF-a. Gde god je ušao MMF, za sobom je ostavio pustoš i nesreću...
Preporuke:
29
1
10 subota, 20 jul 2013 09:56
Elena
Odlična analiza! Uprkos tome što je relativno obimna, zadržala je dinamičnost i veoma je interesantna. Delim autorovo mišljenje da za sada nema ništa od svrgavanja Erdogana. Očigledno da Zapad mnogo iritira njegovo postepeno okretanje ka novim centrima svetske politike.
Preporuke:
24
0
11 nedelja, 21 jul 2013 02:30
Bob
Ne slažem se, loša analiza. (Ovdašnji komentatori bi, za promenu, mogli da razmisle svojom glavom. Svojeglavo, takoreći.)

Precenjeno, prenapregnuto. Kao i cela turska situacija.

Za nas je samo važno šta, kako, koliko imamo mi veze s tim što se zove veštačka država turska.

To je naš arhetipski NEPRIJATELJ.

Odatle treba da kreću sve naše analize, stratigije, planovi.

E brate, dok ovaj glupi narod gleda sulejmane i sluša cecu, razmišljajte o "snazi" neoosmanije!
Preporuke:
3
18
12 nedelja, 21 jul 2013 02:34
Bob
[Za one koji misle da je turska nešto mnogo jaka:

Komunjarci su 1918. sačuvali tu otpad državu; danas, amerikanci odlučuju koliko će to potrajati.
Uticaj turske je možda, malo ječi od nemačkog, još jednog uzaludnog satelita, ali samo ovde - gde budale to dozvoljavaju.]

Mera bede je dozvoliti da ti bilo šta tursko utiče na život...
Preporuke:
3
15
13 nedelja, 21 jul 2013 03:31
Staljin
Svaka cast na analizi druze Parezanovicu
Preporuke:
21
0
14 nedelja, 21 jul 2013 10:05
Elena
@Bob

Poštovani kolega, to što se ovde prate serije Sulejman i slično, to apsolutno nema nikakve značajnije veze sa Turskom. Taj sistem vrednosti smo mi sami prihvatili i ne samo to, već i dalje ga promovišemo (posebno TV Pink i sl.). Ne bih želela da se stekne utisak da branim autora, ali njegova analiza nema veze sa tim. To da li nam je Turska vekovni NEPRIJATELJ ili nije, apsolutno nema veze sa načinom na koji će se izvršiti analiza. Ona pre svega mora biti objektivna! Inače, u potpunosti se slažem sa vama da je Turska razapeta i prenapregnuta zemlja. Srdačan pozdrav!
Preporuke:
17
1
15 nedelja, 21 jul 2013 21:12
siniša @ brm
Pitanje je upućenio pogrešnim ljudima. Svi matorci znaju daje tada kad i Turska i SFRJ zvanično postala član NATO pakta. Ja niam matorac, ѕli sam poznavao neke matorce.
Mladi ne znaju da je SFRJ bila član NATO pakta. Ja bih dodao i ostala.
Sve poteze u građanskim ratovima na teritoriji SFRJ je vukao upravo NATO preko JNA koja se razdružila, ali su i dalje imali zajeničke plѕnove i ciljeve i sinhronizovano ih izvodili mimo civilnih vlasdti Srbije, a i Republike Srpske.

Tu spada i Mladić koji je bio miljenik NATO pakta dok nije počeo da posle smrti kćerke koju je likvidirala MIT ( turska obaveštajna služba ) da solira u BiH, uz podršku tamošnjeg vojnog vrha.

Dakle odgovor na vaše pitanje ko je 1992 ušao u NATO glasi SFRJ. Milošević se nije mešao u vojne stvari, niti je imao takve mogućnosti dok nije smenio Perišića i postao vrhovni komandant, a Kadijević je u znak protesta što NATO ne drži reč i neće da očuva Jugoslavio prebegao u Rusiju i zatražio status izbeglice i dobio ga.
Preporuke:
8
10
16 utorak, 23 jul 2013 02:38
Bob
@Elena

Poštovana koleginice, objektivna je samo matematika (mada bi neki i tu imali zamerke), a sigurno je nauka sve manje objektivna što je manje egzaktna. Tražiti objektivnost u političkim analizama je potpuno nerealno.

Ovde je nešto drugo važnije: analiza sama po sebi utiče na svoj objekat; politička analiza nije samo skup podataka (zato sam rekao da ovaj tekst i nije nešto posebno - samo kompilacija onoga što nedeljama čitamo ovde), već kroz predviđanje usmerava akciju, čak utiče na buduće događaje. Uostalom, to mnogi znaju i uspešno sprovode, mi nikako da naučimo.

Dakle, ako autor u startu precenjuje značaj Turske u svetu (globalni uticaj, ajte molim vas), a zatim imate utisak da mu je skoro žao što Turcima ne ide dobro - odatle izvlačim zaključak da je analiza loša. Zapravo, loša za Srbiju.

Srdačni pozdravi i nadam se da nisam zakasnio sa odgovorom, iskreno Vaš

Bob
Preporuke:
1
12
17 utorak, 23 jul 2013 11:59
Aleksandar
Vrlo interesantna analiza! Posebno u segmentu koji se odnosi na Severni Kipar i kurdsko pitanje. Veliki pozdrav i sve čestitke autoru!
Preporuke:
13
1
18 utorak, 23 jul 2013 13:07
Katarina
Ulogu Turske u savremenim međunarodnim odnosima uvek treba posmatrati kroz prizmu njenih dugoročnih strateških interesa na području Bliskog Istoka, Kavkaza i Balkana, a samim tim i u Srbiji. Stoga su našoj stručnoj, ali i široj nenaučnoj javnosti preko potrebni kvalitetni tekstovi poput ovog kao putokaz i podsetnik u kakvom se položaju nalazimo i šta možemo da očekujemo. Kada je reč o prilikama u Turskoj,naročitu pažnju treba posvetiti delovima rada koji se odnose na relacije ove zemlje i SAD. Naime, SAD sigurno ne gleda blagonaklono na Erdoganove pokušaje da, za razliku od prethodnog perioda, vodi samostalniju spoljnu politiku. Takođe, ne godi joj ni činjenica da je Turska isplatila svoj dug MMF-u, jer je time napravila još jedan korak u pravcu nezavisnijeg delovanja u odnosu na SAD. U ovim okolnostima treba tražiti uzroke problema sa kojima se Erdogan suočio - verovatno mu SAD šalje ''obojenu'' opomenu. Sve čestitke autoru na odličnom - jasnom, sadržajnom i argumentovanom radu!
Preporuke:
13
0
19 utorak, 23 jul 2013 13:25
A.Bajić
Na početku mi se učinilo da će ovo biti izvrstan tekst ali kako sam odmicao sve sam se više razočaravao.
Ne, ovo nije kvalitetna analiza.
Zapravo, radi se samo o prežvakavanju zapadnih izvora (istina malo sveobuhvatnijem) sa nešto drugačijim zaključcima.
Nakon čitanja teksta nisam mogao reći da sam išta novo saznao. A moje poznavanje Turske je skromno. Dobrom tekstu se to ne bi smelo desiti.
Nema identifikacije socijalnih aktera, njihove snage i težnji. Nema opisa dubljih dilema i izazova pred kojima je Turska. I tako dalje...
Tek ponešto o skularizmu, Erdoganu, Natou, Arapima...

Neko moje viđenje Turske je da je to zemlja koja nije razčistila sa sobom. Mustafa Kemal je bio odličan vojnik i dobar upravljač, ali nije bio baš učen. Odbacivanje većine nasleđa i stvaranja sistema koji je imitacija Zapada i nije neka taktika. Naročito kada se dogmatizuje. Kratkoročno to može raditi ali dugoročno društvo postaje talac takvog pristupa. I čini mi se da će im trebati dugo da se sa tim izbore.
Preporuke:
1
21
20 utorak, 23 jul 2013 18:30
General u penziji
@Katarina

"Obojena" opomena je možda najbolja kvalifikacija aktuelnih protesta u Turskoj!
Preporuke:
15
0
21 sreda, 24 jul 2013 10:35
Nedeljko Ostojić
Smatram da komentar o ''prežvakavanju'' zapadnih izvora ne stoji. Samo letimičan pregled korišćene literature pokazuje da se M. Parezanović osim na zapadne pozivao i na turske, ruske i domaće autoritete. Za mene, koji površno poznajem prilike u Turskoj, ovo je vrlo informativno i zanimljivo štivo.

Sve pohvale za sajt NSPM.
Preporuke:
13
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner